Bloggfęrslur mįnašarins, maķ 2016

Aflandsfélagavęšing stjórnmįlanna

Žann 17. september 2011 samžykkti meirihluti Alžingis afslętti til aflandsfélaga meš breytingu į lögum um gjaldeyrismįl sem fólst ķ žvķ aš Sešlabankinn hóf aš selja žeim krónur undir markašsverši (Ferill mįls nr. 788). Hvers vegna vinstristjórn(meš stušningi nokkurra stjórnarandstöšužingmanna) įkvešur aš veita aflandsfélögum sérstaka afslętti, sem er aš sjįlfsögšu bęši tekjufęršur og skattlagšur ķ aflöndum, veit ég ekki.
 

“..eignir fęrast frį almenningi til žeirra sem fį aš nota aflandskrónur..”

Ég reyndi aš mótęla af krafti og skrifaši grein sem birtist ķ Fréttablašinu žann 3. nóvemer 2010 (Samtök išnašarins og aflandskrónur). Žar skrifaši ég mešal annars:
 
“Sķšustu daga hefur mikiš veriš rętt um aš hleypa aflandskrónum inn ķ landiš til aš koma peningum ķ vinnu. Ég gagnrżni žessa hugmyndir og tel žęr annaš hvort mistök eša hreinlega byggja į vanžekkingu į peningamįlum.”
 
Afleišingarnar eru žęr aš “[..] eignir [ fęrast] frį almenningi til žeirra sem [] aš nota aflandskrónur og fyrirtęki sem ekki fį aš njóta įvinnings af aflandskrónum verša aš draga śr umsvifum sķnum vegna hęrri vaxta. Ekkert nżtt veršur til verši aflandskrónum hleypt ķ landiš “
 

“Reglurnar um gjaldeyrismįl viršast hafa veriš samdar meš žaš aš leišarljósi aš takmarka möguleika meirihluta almennings, śtflytjenda og fjįrfesta en veita um leiš fįmennum hópi forskot ķ samkeppni,”

Žaš gekk ekkert aš fį žessi mįl rędd innan Samfylkingarinnar en žar var ég flokksbundinn. Ég reyndi einnig aš ręša viš Alžingismenn en ekkert gekk. Žess vegna skrifaši ég umsögn um frumvarpiš (Žskj. 1398 — 788. mįl. Frum­varp til laga um breyt­ingu į lög­um um gjald­eyr­is­mįl og tolla­lög­um. ) sem įtti mešal annars aš veita Sešlabankanum fulla heimild til gjaldeyrisśtboša.
 
Ķ umsögninni(Umsögn um mįl nr. 788 gjaldeyrismįl) skrifa ég mešal annars:
 
“ Meš žvķ aš takmarka nytsemi aflandskróna fyrir eigendur žeirra žį féllu žęr ķ verši. Žann 28. mars 2011 fengust 270 krónur fyrir eina evru į aflandskrónumarkašinum. Sama dag fengust ašeins 162 krónur fyrir eina evru samkvęmt gengi Sešlabankans. Žetta er hvalreki fyrir žį sem stunda gengismunavišskipti.”
 
“Žetta varš einnig til žess aš sumir fóru aš hugsa „skapandi". Meš žvķ aš veita [įkvešnum hópi fjįrfesta] tękifęri til žess aš nota aflandskrónur žį fengu žeir afslįtt af fjįrfestingunni ķ erlendri mynt žrįtt fyrir aš žeir hefšu [žann kost aš fjįrfesta] fyrir sömu upphęš ķ ķslenskum krónum og ašrir. Svona vķšskipti valda žvķ oft aš fólk heldur aš „eitthvaš nżtt" hafi veriš „skapaš", eitthvaš sem var ekki žarna įšur. Žetta er aušvitaš bara blekking. Žaš sem var bśiš til var afslįtturinn fyrir fjįrfestinn, sem fékk bęši afslįtt og hagnaš.”
 
“Vinsęlasta hugmyndin um „sköpunarkrafta" aflandskróna er aš žęr skili įvinningi žegar žęr eru notašar til aš fjįrmagna rķkissjóš eša žegar žęr fara ķ nżjar fjįrfestingar. Žetta er lķka blekking og er ekkert annaš en peningažensla ķ nżju dulargervi.”
 
“Reglurnar um gjaldeyrismįl viršast hafa veriš samdar meš žaš aš leišarljósi aš takmarka möguleika meirihluta almennings, śtflytjenda og fjįrfesta en veita um leiš fįmennum hópi forskot ķ samkeppni. Žetta forskot er greitt af meirihlutanum meš hęrri vöxtum, lęgri kaupmętti og eignamissi.“
 
Frumvarpiš, og um leiš afslįttur til aflandsfélaga, var žvķ mišur samžykkt og ķ 6 įr hafa aflandsfélög getaš keypt gjaldeyri meš sérstökum afslętti sem flestum fyrirtękjum og almenningi bżšst ekki.
 

Braušmolakenningin (Trickle down economics)

Ķ frumvarpinu segir um afslįttinn (Mįl nr. 788, gjaldeyrismįl):
 
“Śtboš gjaldeyris til kaupa į aflandskrónum til fjįrfestingar ķ innlendu hlutafé, skuldabréfum eša öšrum innlendum eignum. – Markhópur: i) Erlendir ašilar sem hafa įform um fjįrfestingu ķ ķslensku atvinnulķfi og vilja kaupa aflandskrónur til žess aš auka aršsemi hennar;“
 
Til er kenning(eša tilgįta) um aš afslęttir og ķvilnanir til stórfyrirtękja og efnašra ašila örvi hagkerfiš žvķ žį aukist framboš ķ hagkerfinu. Žessi kenning er ķ daglegu tali kölluš braušmolakenningin en žį er įtt viš aš žegar bśiš sé aš gefa efnašri hluta samfélagsins brauš aš žį muni einhverjir braušmolar lenda į diskum hinna efnaminni
.
Eins og sést meš skżringum um frumvarpiš žį er stušst viš žessa kenningu og žvķ haldiš fram aš sjįlfsagt sé aš veita įkvešnum hópi afslįtt til aš auka “aršsemina”, jafnvel žrįtt fyrir aš žeir séu aš fara aš keppa um sömu fjįrfestingatękifęri og ašrir ķ samfélaginu. Mótsagnirnar ķ žessari hugmyndafręši er augljós.
 
Braušmolakenningin stenst heldur enga skošun og žeir sem ašhyllast hana eru fyrst og fremst aš nota hana til žess aš réttlęta sig enda nęst aldrei markmiš hennar um įvinning fyrir allt samfélagiš.
 
OECD fjallaši nżlega um įhrif ójöfnušar og braušmolakenninguna(e. Trickle down economics)(Does income inequality hurt economic growth?). Žetta ętti aš vera enn ein hvatningin fyrir stjórnmįlamenn aš stöšva afslętti til aflandsfélaga. En žvķ mišur hafši žessi rannsókn engin įhrif ķ ķslenska stjórnmįlamenn.
 

“Į lista yfir žį sem hafa nżtt sér fjįrfestingarleiš Sešlabankans eru félög į Möltu, Tortólu, ķ Lśxemborg og Hollandi.”

Sigrśn Davķšsdóttir fjallaši um fjįrfestingar aflandsfélaga į Ķslandi ķ pistli ķ Speglinum ķ janśar 2013(Aflandsfélög fjįrfesta į Ķslandi). Žar skrifar hśn mešal annars:
 
“ Skżrsla Rannsóknarnefndar Alžingis sżndi glögglega aš helstu ķslensku umsvifamennirnir prjónušu myndarlegar félagafléttur į įrunum fyrir hrun.”
 
“ Fjįrfestingarleiš Sešlabankans felur ķ sér aš žeir sem koma meš erlendan gjaldeyri inn ķ landiš geta skipt honum, aš uppfylltum įkvešnum skilyršum, į mun hagstęšara gengi en annars fengist. Gengi evrunnar ķ žessum tilbošum ķ fyrra var į bilinu 235-245 krónur - en žeir sem seldu evruna utan žessara tilboša fengu ašeins um 147-160 krónur fyrir sķnar evrur.”
 
“Į lista yfir žį sem hafa nżtt sér fjįrfestingarleiš Sešlabankans eru félög į Möltu, Tortólu, ķ Lśxemborg og Hollandi.”
 
Į listanum voru einnig félög tengd Ķslandi og Ķslendingum. Žaš er merkilegt aš ķslenskir stjórnmįlamenn skuli ekki hafi brugšist viš strax og žaš var ljóst aš fjįrfestingaleišin vęri meš žessum hętti. Er mögulegt aš ķ framtķšarsżn og hugsjón einhvers stjórnmįlamanns séu heišarleg višskipti og jafnręši hindrun?
 
Voriš 2013 komst nż rķkisstjórn til valda og breytti hśn ekkert aflsįttarkjörunum til aflandsfélaganna. Hśn var žvķ ekkert betri žó hśn hefši ķ upphafi greitt atkvęši meš lögunum, andstašan var lķklega vegna annarra atriša.
 

“.. ašeins hinir óheišarlegu eru eftir į vellinum,,.”

Nżlega skrifaši Gušrśn Johnsen grein ķ Kjarnann (Rušningsįhrif aflandsfélaga) žar sem hśn skrifar mešal annars:
 
“Ķ kjöl­fariš į banka­hrun­inu lękk­aši krónan var­an­lega um nęstum 50% og var svo seld ķ śtboš­u­m ­sešla­bank­ans į 20% lęgra verši aš meš­al­tali, til aš leysa aflandskrónu­hengj­una svoköll­ušu. Žetta er eins og aš fara ķ “out­let” ķ Banda­rķkj­unum og kaupa Armani föt į 50% afslętti og svo 20% afslętt­i ofan į žaš.“
 
“.. sį sem į aflands­fé­lag­iš, ­meš ódżrar krónur uppį vasann, [hefur] bol­magn til aš bjóša miklu hęrra verš ķ at­vinnu­rekstur eša fulln­ustu­eignir bank­anna. Bönk­unum er auš­vitaš upp­įlagt aš taka aš­eins hęsta verš­til­boši fyrir eign­irnar sem žeir selja. Žannig tryggir aflands­fé­lagiš hon­um į­fram­hald­andi ašstöšumun sem og hlut ķ verš­męta­sköpun lands­ins, sem auš­vitaš hef­ur veriš byggš upp vegna ašstöšu sem ašrir greiša fyr­ir; ..”
 
“Žessi rušn­ing­ur, ef hann er lįt­inn óįreitt­ur, leišir aš end­ingu til žess aš ašeins hinir óheiš­ar­legu eru eftir į vell­in­um, en um leiš og svo er kom­iš, er eng­inn leikur ķ gangi lengur – ž.e. heil­brigš efna­hags­starf­semi leggst af, og ein­hver allt önnur lög­mįl rįša henni..”
 
Hvers vegna er ekki hugsaš um aš endurreisa hagkerfiš meš jafnręši allra žįtttakenda aš leišarljósi? Hvar eru hugsjónir um réttlęti og jöfnuš?
 

Hungrašir ślfar

Žaš breyttist ekkert ķ hruninu nema aš į tķmabili uršu ślfarnir hungrašri.
 
Žaš vęri bęši hressandi og hollt fyrir landiš ef valkostir ķ kosningum til Alžingis vęru skżrir. Ég var spuršur aš žvi um daginn hvort ég sęi ekki muninn į nśverandi rķkisstjórn (D+B) og stjórnarandstöšunni en ég sį hann žvķ mišur ekki ķ fljótu bragši. Eftir nokkurn tķma sį ég aš munurinn vęri augljós eftir allt. Nśverandi rķkisstjórn ašhyllist sértękar ašgeršir til stušnings aflandsfélaga en stjórnarandstašan ašhyllist almennar ašgeršir til stušnings aflandsfélaga.
 

Afstaša gegn aflandsfélagavęšingu stjórnmįlanna

Stjórnarandstašan, og jafnvel stjórnarlišar, verša aš taka įkvešin skref gegn aflandsvęšingu landsins og fyrsta skrefiš er aušvitaš aš afnema žau forréttindi sem žau hafa gagnvart almenningi ķ landinu. Annars eru žau ekki trśveršug.
 
Er ekki kominn tķmi til aš viš almenningur gerum kröfu um heišarleika og sišferši ķ stjórnmįlum?

Um bloggiš

Lúðvík Júlíusson

Höfundur

Lúðvík Júlíusson
Lúðvík Júlíusson

Ég er frjálslyndur jafnaðarmaður og hef m.a. áhuga á stjórn- og efnahagsmálum.  Önnur áhugamál eru lestur, útivist og tilveran.

Ég hvet fólk til þess að skrifa stuttar og hnitmiðaðar athugasemdir.  Kurteisi er kostur.

Nóv. 2017
S M Ž M F F L
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    

Bloggvinir

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband